Tradicijski se na grobove naših pokojnika nosi cvijeće i lampioni. Iako neki vjeruju da to cvijeće ništa ne znači, narodne predaje govore drugačije.
Početak komunikacije za izražavanje osjećaja još u viktorijanskom dobu bilo je darivanje cvijeća. Poznavanje jezika cvijeća – floriografija – smatralo se dijelom općeg znanja. Cvijeće za groblje nosi mnoge simbolike ovisno o boji, vrsti cvijeća, legendama i veličini buketa, piše magazin.hr.
Koje je najčešće cvijeće za groblje
Na svijetu postoji milijun različitih vrsta cvijeća, ali se neko cvijeće nosi i koristi samo za određene prilike. Cvijeće za groblje se nosi za sprovode, Sve svete, Božić i ostale blagdane i godišnjice.
Cvijeće za sprovod
U ovakvim tužnim prigodama izražava se odnos prema preminulom, ali i prema obitelji koja tuguje. Uz cvijeće za sprovod na groblje se najčešće nosi cvijeće s posljednjim pozdravom i potpisom. Najčešće cvijeće za groblje za sprovode su kale i ljiljani – oni simboliziraju odlazak duša na drugi svijet ili nevinost ukoliko je osoba preminula mlada.
Osim toga se za sprovode nose ruže, orhideje, gerberi i margarete. Vrsta cvijeća i boja ovisit će o spolu i godinama preminule osobe. Tako je prikladno za žene odabrati crvene, zelene, roze ili narančaste tonove cvijeća, a kod muškaraca se nose plavi, smeđi, zeleni i crveni tonovi.
Cvijeće za Sve svete
Blagdan Svih svetih slavi se još od 4. stoljeća, a nastaje kao spomen svim mučenicima. Slavi se u različitim religijama, a obilježava se prisjećanjem na naše najdraže koji više nisu s nama. U nekim krajevima Hrvatske naziva se i Sesvete, Sisveti, Sisvete ili Svisveti. U crkvi se spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan obilježava dan kasnije, 2. studenoga. Na ovaj dan posjećuju se groblja i nosi se cvijeće za groblje jer ono postaje mjesta zahvala i prisjećanja.
Na Sve svete cvijeće koje se nosi na groblje je: krizanteme, ruže, orhideje, margarete, špine te ukrasni kelj. Ovo su biljke koje se najčešće nalaze u aranžmanima za Sve svete. Krizantema ima posebnu simboliku jer predstavlja žaljenje, prolaznost i žaljenje, a posebno je zanimljivo to što cvijeta isključivo u doba studenoga.
Žute krizanteme predstavljaju ljubav, a bijele iskrenost. Žuta boja cvijeća je ona koja budi osjećaj sreće i radosti te je simbol prijateljstva. Bijela boja cvijeća označava čistoću, mir i simbol je nevinosti, duhovnosti i svetosti. Narančasti buketi predstavljaju energiju i toplinu. Ružičaste boje cvijeća za groblje predstavljaju otmjenost, mladost, nevinost i sreću. Crvena boja simbolizira strast, ljepotu i hrabrost.
Cvijeće za Božić i ostale blagdane
Božićni i novogodišnji blagdani vrijeme su i povod za darivanje, ali i posebno prisjećanje na naše najdraže koji više nisu s nama. Osim uobičajene božićne zvijezde, kao cvijeće za groblje može se nositi adventski vijenac. Četiri svijeće na njemu označuju četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti – stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i kraj. Adventski i novogodišnji aranžmani znaju biti ukrašeni ukrasnim keljom, šipkom i češerima.
Simbolika cvijeća
Svaki cvijet ima svoju simboliku u jeziku cvijeća. Pronašli smo simboliku cvijeća koje se najčešće nosi za groblje:
božur – čast i bogatstvo
hortenzija – srdačnost
kala – elegancija i luksuz
karanfili – šareni je odbijanje, žuti preziranje, bijeli talent, a ostali predstavljaju fascinaciju i žensku ljubav
krizantema – volim te, ljubav ili iskrenost
ljiljan – ljubičasti je sreća, žuti neistinitost, a bijeli nevinost i čistoća
mimoza – ljubaznost
tulipan – žuti je nesretna ljubav, crveni je ljubav, a šareni prelijepe oči
iris – nada i vjera, strast
narcis – žuti predstavlja prezir
ruža – ljubav
suncokret – obožavanje, zajedništvo, ponos
gerber – čistoća
lavanda – nepovjerenje
orhideja – ushićenost, ljubav i ljepota
zumbul – postojanost
cvijece za groblje
Zanimljive legende o nastanku cvijeća
Postanak različitih vrsta cvijeća datira iz davnog doba, pa se tako uz neke vrste vežu i zanimljive legende.
Legenda o karanfilu
Legenda govori kako se boginja Artemida vraćala sa Zeusom i Latonijem sa zabave i tada vidjela kako svirač flaute plaši i rastjeruje sve životinje svojim zvukovima. Jako se naljutila na to i ustrijelila ga je. Nakon toga osjetila je milost i pokajanje pa je tražila Zeusa da ga pretvori u crveni cvijet. Radi toga se karanfili često nazivaju i cvijetom Zeusa, mudrog i moćnog boga.
Legenda o ružama
Afrodita je po staroj Grčkoj predaji imala ljubavnika kojeg je jako voljela. On je bio strastveni lovac. Jednog dana odlučio je krenuti u lov iako ga je ona molila da ne ide, kao da je znala da će u lovu poginuti. Nakon nekog vremena što se nije vratio, Afrodita ga je krenula tražiti. Pronašla ga je kako leži mrtav na oštrom kamenju pa zamolila Zeusa da ga oživi. On to nije mogao učiniti, ali je odlučio da će ga svake godine vraćati u žive na tri mjeseca. Na kraju je odlučio kako će iz svake njene prolivene kapi krvi nastati po jedan predivan cvijet – ruža.
Legenda o ljiljanu
Ljiljan je u staroj Grčkoj bio posvećen Heri, kraljici neba, braka i potomstva. Vjerovalo se kako su ljiljani nastajali iz kapljica njena mlijeka koje su padale na zemlju dok je dojila Herkulesa. Legenda također govori kako su neke od kapi pale na nebo i od njih je nastala Mliječna staza. Ljiljan je i rajski cvijet i predstavlja ljepotu, sreću, besmrtnost i spas. Simbol je čistoće Blažene djevice Marije jer se po jednoj legendi govori da tri dana nakon njenog ukopa u grobnici više nije bilo njenog tijela već samo veličanstveni buket ljiljana.
Izvor: net.hr
